<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<rss version="2.0"
	xmlns:content="http://purl.org/rss/1.0/modules/content/"
	xmlns:wfw="http://wellformedweb.org/CommentAPI/"
	xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/"
	xmlns:atom="http://www.w3.org/2005/Atom"
	xmlns:sy="http://purl.org/rss/1.0/modules/syndication/"
	xmlns:slash="http://purl.org/rss/1.0/modules/slash/"
	>

<channel>
	<title> &#187; Evropa</title>
	<atom:link href="http://www.vegamedia.rs/category/evropa/feed/" rel="self" type="application/rss+xml" />
	<link>http://www.vegamedia.rs</link>
	<description></description>
	<lastBuildDate>Mon, 14 Nov 2011 07:01:14 +0000</lastBuildDate>
	<language>en</language>
	<sy:updatePeriod>hourly</sy:updatePeriod>
	<sy:updateFrequency>1</sy:updateFrequency>
	<generator>http://wordpress.org/?v=3.2.1</generator>
		<item>
		<title>S. MANDI: KULTURNA POLITIKA</title>
		<link>http://www.vegamedia.rs/2008/03/08/s-mandi-kulturna-politika/</link>
		<comments>http://www.vegamedia.rs/2008/03/08/s-mandi-kulturna-politika/#comments</comments>
		<pubDate>Sat, 08 Mar 2008 11:36:40 +0000</pubDate>
		<dc:creator>VEGA media</dc:creator>
				<category><![CDATA[Evropa]]></category>
		<category><![CDATA[Sajmon Mandi]]></category>
		<category><![CDATA[Savet Evrope]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://www.vegamedia.rs/2008/03/08/s-mandi-kulturna-politika/</guid>
		<description><![CDATA[Sajmon Mandi: KULTURNA POLITIKA, kratak vodič Prevod s engleskog: Olivera Milenković Objavljeno u saradnji sa Savetom Evrope Izvod iz knjige: &#8230; Kada bi kultura bila onoliko važna koliko to, u svojim govorima, vole da naglašavaju mnoge vlade, imala bi budžet koji bi bio jednak socijalnim davanjima ili odbrani. U stvarnosti se to, naravno, nikada ne [...]]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<p><strong>Sajmon Mandi: KULTURNA POLITIKA, kratak vodič</strong></p>
<p><em>Prevod s engleskog: Olivera Milenković</em></p>
<p><em>Objavljeno u saradnji sa Savetom Evrope </em></p>
<ul>
<li><strong>Izvod iz knjige: </strong></li>
</ul>
<p>&#8230; Kada bi kultura bila onoliko važna koliko to, u svojim govorima, vole da naglašavaju mnoge vlade, imala bi budžet koji bi bio jednak socijalnim davanjima ili odbrani. U stvarnosti se to, naravno, nikada ne dešava&#8230; U diplomatiji, kultura postaje barjak, a kada je reč o sopstvenim građanima, na kulturu se gleda kao na neki opušten posao, kojem se pribegava onda kada nema ničeg važnijeg (kao što je uvođenje nekih novih poreza, na primer.)</p>
<p>Kultura ima nisko mesto na listi prioriteta u većinih modernih vlada, premda je u prošlosti zauzimala mesto domah iza ministarstva za odbranu. Kao da je trošenje novca na kulturno zdravlje društva nekakva uvreda za opštu dobrobit građana. Kritizeri trošenja novca na kulturne potrebe često iznose poređenje između sredstava koja se ulažu u operu sa novcem potrebnim za kupovinu aparata za dijalizu ili za dečije bolnice. Ovo je neistinita i emocionalna analogija&#8230; Ako bi neko želeo da napravi poređenje između raspiništva i potrebe, bilo bi daleko logičnije da trošenje na neupotrebljive upravljačke transakcije uporedi sa zdravstvom, a vojne parade sa operom&#8230;</p>
<ul>
<li><strong>O autoru:</strong></li>
</ul>
<p>Sajmon Mandi je radio kao konsultant u brojnim međunarodnim organizacijama, uključujući UNESCO, Savet Evrope, Evropsku kulturnu fondaciju i Evropsku ligu instituta umetnosti. Objavio je dve knjige pesama, nekoliko muzičkih biografija, sarađivao sa brojnim uglednim novinama i bio direktor festivala u Škotskoj i Holandiji.</p>
<p>Osnovao je i bio predsednik Evropskog foruma za umetnost i nasleđe i direktor Britanske nacionalne kampanje za umetnost.</p>
<blockquote><p>Esejistika, kulturna politika<br />
Mek povez, broširano, 20 cm, 112 str.<br />
ISBN: 86-83425-05-1<br />
<strong>[072]</strong></p></blockquote>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://www.vegamedia.rs/2008/03/08/s-mandi-kulturna-politika/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Dž. KOLMEN: SAVEST EVROPE</title>
		<link>http://www.vegamedia.rs/2008/03/08/dz-kolmen-savest-evrope/</link>
		<comments>http://www.vegamedia.rs/2008/03/08/dz-kolmen-savest-evrope/#comments</comments>
		<pubDate>Sat, 08 Mar 2008 11:22:20 +0000</pubDate>
		<dc:creator>VEGA media</dc:creator>
				<category><![CDATA[Evropa]]></category>
		<category><![CDATA[istorija]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://www.vegamedia.rs/2008/03/08/dz-kolmen-savest-evrope/</guid>
		<description><![CDATA[Džon Kolmen: SAVEST EVROPE Prevod s engleskog: Elza Vuletić, Slobodan Vuletić, Nataša Mioković Objavljeno u saradnji sa Savetom Evrope Ovu zbirku eseja i članaka u originalnom izdanju, na engleskom jeziku, 1999. godine, zajednički su objavili Savet Evrope &#8211; izdavaštvo (Councile of Europe Publishing) i Nove evropske publikacije (New European Publications) u čast pedesetogodišnjice Saveta Evrope. [...]]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<p><strong>Džon Kolmen: SAVEST EVROPE</strong></p>
<p><em>Prevod s engleskog: Elza Vuletić, Slobodan Vuletić, Nataša Mioković</em></p>
<p><em>Objavljeno u saradnji sa Savetom Evrope </em></p>
<p>Ovu zbirku eseja i članaka u originalnom izdanju, na engleskom jeziku, 1999. godine, zajednički su objavili Savet Evrope &#8211; izdavaštvo (Councile of Europe Publishing) i Nove evropske publikacije (New European Publications) u čast pedesetogodišnjice Saveta Evrope.</p>
<p>Pisci ove zbirke, neki van Evrope i iz izuzetno različitih kultura i religija, razmatraju poreklo i značenje Saveta Evrope da bi se ispitali sistemi, vrednosti i snovi koje Evropa zahteva u novom milenijumu.</p>
<p>ova knjiga je neophodna, posebno nama, iz večito fluidnog i sumnjičavog sobička, ne toliko, iako i zbog toga, što nam pruža retku priliku za paralelan uvid u raskošna promišljanja umnih ljudi, koliko zbog ponuđenog razumevanja da svaki i najčasniji napor pretvaranja sna u javu podrazumeva i mišljenje kroz pretrage, sumnje, razlike. Takvo razmišljanje se zove sloboda. Što je samo drugi naziv za Evropu.</p>
<p>Kosmo Rasel, Piter Smiters i Barni Miligan, podsećaju na rane posleratne dane evropskih institucija, dok o snovima o novoj Evropi pišu Vaclav Havel i Džordž Keri. Zbirka uključuje analizu Zjuadina Sardara o bezosećajnom Zapadu, dok o potrebi da se poštuje životna sredina piše Dijana Šumaher.</p>
<blockquote><p>Eseji<br />
Mek povez, broširan, 21 cm, 256 str.<br />
ISBN: 86-83425-09-6<br />
<strong>Cena: RASPRODATO!</strong></p></blockquote>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://www.vegamedia.rs/2008/03/08/dz-kolmen-savest-evrope/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>N. DEJVIS: EVROPA &#8211; JEDNA ISTORIJA</title>
		<link>http://www.vegamedia.rs/2008/02/27/n-dejvis-evropa-jedna-istorija/</link>
		<comments>http://www.vegamedia.rs/2008/02/27/n-dejvis-evropa-jedna-istorija/#comments</comments>
		<pubDate>Wed, 27 Feb 2008 14:11:50 +0000</pubDate>
		<dc:creator>VEGA media</dc:creator>
				<category><![CDATA[Evropa]]></category>
		<category><![CDATA[Kapitalna izdanja]]></category>
		<category><![CDATA[istorija]]></category>
		<category><![CDATA[Norman Dejvis]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://www.vegamedia.rs/2008/02/27/n-dejvis-evropa-jedna-istorija/</guid>
		<description><![CDATA[Svetski istorijski bestseler na 1420 strana, sa 80 mapa, 72 umetničke reprodukcije, te indeksom imena koji na jedan novi i neponovljiv način daje svoj pogled na istoriju našeg kontinenta. Objavljen na većini evropskih jezika, ali i u Kini i Japanu, predstavlja nezaobilazni priručnik istorije za sve buduće generacije.]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<p><img style="padding: 5px" src="http://www.vegamedia.rs/wp-content/uploads/2008/02/evropa.jpg" alt="Norman Dejvis - Evropa jedna istorija" align="left" /><strong>Norman Dejvis: Evropa &#8211; jedna istorija</strong></p>
<p><em>Prevod: grupa prevodilaca</em></p>
<p>Svetski istorijski bestseler na preko 1300 strana, sa 80 mapa, 72 umetničke reprodukcije, te indeksom imena koji na jedan novi i neponovljiv način daje svoj pogled na istoriju našeg kontinenta. Objavljen na većini evropskih jezika, ali i u Kini i Japanu, predstavlja nezaobilazni priručnik istorije za sve buduće generacije.</p>
<p>Norman Dejvis je profesor emeritus na Londonskom univerzitetu, stariji clan koledza Volfson u Oksfordu, i autor nekoliko knjiga iz istorije Evrope, kao sto su God&#8217;s Playground, Heart of Europe, Microcosm.</p>
<ul>
<li><strong>Izvodi iz recenzija:</strong></li>
</ul>
<p>U strukturi i sadrzaju knjige vidljivo je autorovo nastojanje da evropskoj istoriji pristupi integralno i suprotno pristrasnoj, kako navodi &#8220;evrocentricnosti&#8221; i &#8220;zapadnoj civilizaciji&#8221;. Otuda je i istorija Istocne Evrope nasla odgovarajuce mesto u glavnim evropskom tokovima&#8230;.<br />
Prof. dr Ranko Koncar</p>
<p>***</p>
<p><em>Dejvis u ovoj knjizi ne raspravlja, ne tvrdi, ne obara, ne dokazuje kao sto to cine klasicni istoricari XX veka koji na istoriju gledaju kao na, huserlovski receno, strogu nauku koja pretenduje na apsolutnu istinu. Ne. Dejvis u svojoj knjizi, u sustini, pripoveda kao kakav moderni Herodot. Autora zanimaju i ovakve stvari: ko je u istoriji bio levoruk, ko homoseksualac, kakva su sredstva kontracepcije koriscena, privatnosti rimskih careva i papa i sl.</em><br />
Prof. dr Nikola Strajnic</p>
<p>***</p>
<p><em>Sta se desava kada knjizevnost istorijskoj nauci pruzi umetnicki potencijal koji ubitacnu tezinu istine moze da obavije takvim kreativnim otklonom da citalac ostaje bez daha? Dešava se istorijsko delo od takvog znacaja da njegov autor uspeva ne samo zaustaviti onoga koji se njegovim recima predaje vec ga i obuzeti svakim podatkom i svakom recenicom.</em><br />
Doc. dr Darko Gavrilovic</p>
<blockquote><p>Istorija<br />
Tvrd povez, sa zaštitinim omotom, šiveno, 24 cm, 1360 str, geografske karte, ilustracije<br />
ISBN: 86-83425-78-9<br />
<strong>[028]</strong></p></blockquote>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://www.vegamedia.rs/2008/02/27/n-dejvis-evropa-jedna-istorija/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
	</channel>
</rss>

