<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<rss version="2.0"
	xmlns:content="http://purl.org/rss/1.0/modules/content/"
	xmlns:wfw="http://wellformedweb.org/CommentAPI/"
	xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/"
	xmlns:atom="http://www.w3.org/2005/Atom"
	xmlns:sy="http://purl.org/rss/1.0/modules/syndication/"
	xmlns:slash="http://purl.org/rss/1.0/modules/slash/"
	>

<channel>
	<title> &#187; Nobelova nagrada</title>
	<atom:link href="http://www.vegamedia.rs/tag/nobelova-nagrada/feed/" rel="self" type="application/rss+xml" />
	<link>http://www.vegamedia.rs</link>
	<description></description>
	<lastBuildDate>Mon, 14 Nov 2011 07:01:14 +0000</lastBuildDate>
	<language>en</language>
	<sy:updatePeriod>hourly</sy:updatePeriod>
	<sy:updateFrequency>1</sy:updateFrequency>
	<generator>http://wordpress.org/?v=3.2.1</generator>
		<item>
		<title>M.A. ŠOLOHOV: TIHI DON</title>
		<link>http://www.vegamedia.rs/2010/10/08/ma-solohov-tihi-don-i-iii/</link>
		<comments>http://www.vegamedia.rs/2010/10/08/ma-solohov-tihi-don-i-iii/#comments</comments>
		<pubDate>Fri, 08 Oct 2010 10:06:48 +0000</pubDate>
		<dc:creator>VEGA media</dc:creator>
				<category><![CDATA[Kapitalna izdanja]]></category>
		<category><![CDATA[Nobelovci]]></category>
		<category><![CDATA[Nobelova nagrada]]></category>
		<category><![CDATA[Šolohov]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://www.vegamedia.rs/2008/03/08/ma-solohov-tihi-don-i-iii/</guid>
		<description><![CDATA[Novo izdanje kapitalnog dela TIHI DON, u jednom tomu. Klasik kojeg morate imati.]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<p><img style="padding: 5px;" src="http://www.vegamedia.rs/wp-content/uploads/2008/03/32.jpg" alt="32.jpg" align="left" /><strong>32. Mihail Aleksandrovic Solohov &#8211; Tihi Don (I-III)</strong><br />
<em>Nobelova nagrada za knjizevnost 1956.</em></p>
<p>Citavo stvaralastvo Mihaila Solohova vezano je za Don, slavni i legendarni zavicaj donskog kozastva, a ovo velicanstveno delo autor je stvarao 14 godina. &#8220;Tihi Don&#8221; je jedno od najpoznatijih svetskih literarnih dela, koje svojim velicanstvenim realizmom citaocima donosi sliku neponovljivog karaktera kozaka. Remek-delo koje svojom velicinom verovatno premasuje vecinu najpoznatijih svetskih knjizevnih dostignuca.</p>
<p><strong>Cena: Rasprodato!</strong></p>
<blockquote><p><strong>NOVO!</strong></p>
<p><strong>Prvi put TIHI DON u jednoj knjizi</strong></p>
<p><strong><a href="http://www.vegamedia.rs/wp-content/uploads/2008/03/TIHI.DON_.jpg"><img class="size-full wp-image-766 alignnone" title="TIHI.DON" src="http://www.vegamedia.rs/wp-content/uploads/2008/03/TIHI.DON_.jpg" alt="" width="207" height="284" /></a></strong></p>
<p><strong>Povez: tvrd, sa zaštitnim omotom<br />
Pismo: latinica<br />
Format / broj strana: 250 mm / 1028 strana</strong><br />
<strong>[119]</strong></p></blockquote>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://www.vegamedia.rs/2010/10/08/ma-solohov-tihi-don-i-iii/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>V.B. JEJTS: KULA</title>
		<link>http://www.vegamedia.rs/2008/03/08/vb-jejts-kula/</link>
		<comments>http://www.vegamedia.rs/2008/03/08/vb-jejts-kula/#comments</comments>
		<pubDate>Sat, 08 Mar 2008 10:23:17 +0000</pubDate>
		<dc:creator>VEGA media</dc:creator>
				<category><![CDATA[Nobelovci]]></category>
		<category><![CDATA[Nobelova nagrada]]></category>
		<category><![CDATA[Viljem Batler Jejts]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://www.vegamedia.rs/2008/03/08/vb-jejts-kula/</guid>
		<description><![CDATA[Viljem Batler Jejts &#8211; Kula Nobelova nagrada za knjizevnost 1923. Paradoks istorije, ili jedno od njenih lukavstava, hteli su da najlepsa dela irske knjizevnosti budu napisana na jeziku usvojenom od osvajaca &#8211; jeziku mocnom i rasprostranjenom pred kojim je domaci, gelicki govor morao da ustukne, povukavsi se u zabacene krajeve zemlje, i na neka ostrva. [...]]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<p><img style="padding: 5px" src="http://www.vegamedia.rs/wp-content/uploads/2008/03/53.jpg" alt="Viljem Batler Jejts - Kula" align="left" /><strong>Viljem Batler Jejts &#8211; Kula</strong><br />
<em>Nobelova nagrada za knjizevnost 1923.</em></p>
<p>Paradoks istorije, ili jedno od njenih lukavstava, hteli su da najlepsa dela irske knjizevnosti budu napisana na jeziku usvojenom od osvajaca &#8211; jeziku mocnom i rasprostranjenom pred kojim je domaci, gelicki govor morao da ustukne, povukavsi se u zabacene krajeve zemlje, i na neka ostrva. Izrazito nacionalisticki, sto ce reci antribritanski nastrojen, Jejts je u isti mah bio duboko zadojen engleskom kulturnom tradicijom. To je tipicno irska protivrecnost koju teze shvatamo mi, kontinentalci, nego oni koji je zive.</p>
<p><strong>[032]</strong></p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://www.vegamedia.rs/2008/03/08/vb-jejts-kula/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>I. ANDRIĆ: NA DRINI ĆUPRIJA</title>
		<link>http://www.vegamedia.rs/2008/03/08/i-andric-na-drini-cuprija/</link>
		<comments>http://www.vegamedia.rs/2008/03/08/i-andric-na-drini-cuprija/#comments</comments>
		<pubDate>Sat, 08 Mar 2008 10:22:30 +0000</pubDate>
		<dc:creator>VEGA media</dc:creator>
				<category><![CDATA[Nobelovci]]></category>
		<category><![CDATA[Ivo Andrić]]></category>
		<category><![CDATA[Nobelova nagrada]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://www.vegamedia.rs/2008/03/08/i-andric-na-drini-cuprija/</guid>
		<description><![CDATA[Ivo Andric &#8211; Na Drini cuprija Nobelova nagrada za knjizevnost 1961. Velicanstvena hronika izmesanih secanja i osecanja Balkana. [033]]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<p><img style="padding:5px;" src="http://www.vegamedia.rs/wp-content/uploads/2008/03/52.jpg" alt="52.jpg" align="left" /><strong>Ivo Andric &#8211; Na Drini cuprija</strong><br />
<em>Nobelova nagrada za knjizevnost 1961.</em></p>
<p>Velicanstvena hronika izmesanih secanja i osecanja Balkana.</p>
<p><strong>[033]</strong></p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://www.vegamedia.rs/2008/03/08/i-andric-na-drini-cuprija/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>I. KERTES: KADIŠ ZA NEROĐENO DETE</title>
		<link>http://www.vegamedia.rs/2008/03/08/i-kertes-kadis-za-nerodeno-dete/</link>
		<comments>http://www.vegamedia.rs/2008/03/08/i-kertes-kadis-za-nerodeno-dete/#comments</comments>
		<pubDate>Sat, 08 Mar 2008 10:21:13 +0000</pubDate>
		<dc:creator>VEGA media</dc:creator>
				<category><![CDATA[Nobelovci]]></category>
		<category><![CDATA[Imre Kertes]]></category>
		<category><![CDATA[Nobelova nagrada]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://www.vegamedia.rs/2008/03/08/i-kertes-kadis-za-nerodeno-dete/</guid>
		<description><![CDATA[Imre Kertes &#8211; Kadiš za nerođeno dete Nobelova nagrada za knjizevnost 2002. &#8220;Kadis za nerodeno dete&#8221; je tuzan i istovremeno ironican rekvijem za dete kome nije dozvoljeno da se rodi jer bi njegov dolazak na svet, koji jos uvek tolerise postojanje Ausvica, bio okrutan i zlocinacki. Remek-delo koje cete pamtiti zauvek. [034]]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<p><img style="padding:5px;" src="http://www.vegamedia.rs/wp-content/uploads/2008/03/51.jpg" alt="51.jpg" align="left" /><strong>Imre Kertes &#8211; Kadiš za nerođeno dete</strong><br />
<em>Nobelova nagrada za knjizevnost 2002.</em></p>
<p>&#8220;Kadis za nerodeno dete&#8221; je tuzan i istovremeno ironican rekvijem za dete kome nije dozvoljeno da se rodi jer bi njegov dolazak na svet, koji jos uvek tolerise postojanje Ausvica, bio okrutan i zlocinacki. Remek-delo koje cete pamtiti zauvek.</p>
<p><strong>[034]</strong></p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://www.vegamedia.rs/2008/03/08/i-kertes-kadis-za-nerodeno-dete/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>V. fon HAJDENŠTAM: ENDIMION</title>
		<link>http://www.vegamedia.rs/2008/03/08/v-fon-hajdenstam-endimion/</link>
		<comments>http://www.vegamedia.rs/2008/03/08/v-fon-hajdenstam-endimion/#comments</comments>
		<pubDate>Sat, 08 Mar 2008 10:20:12 +0000</pubDate>
		<dc:creator>VEGA media</dc:creator>
				<category><![CDATA[Nobelovci]]></category>
		<category><![CDATA[Nobelova nagrada]]></category>
		<category><![CDATA[Verner fon Hajdenštam]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://www.vegamedia.rs/2008/03/08/v-fon-hajdenstam-endimion/</guid>
		<description><![CDATA[Verner fon Hajdenstam &#8211; Endimion Nobelova nagrada za knjizevnost 1916. U grckoj mitologiji, Endimion je bio Zevsov sin, poznat po svojoj velikoj lepoti. Uprkos tome sto ga je Zevs uspavao, ispunjavajuci mu tako zelju da zauvek ostane mlad, po legendi, Endimion je umro, kao i svi ostali smrtnici. Poistovecujuci Bliski istok sa Endimionom, Hajdenstam poentira [...]]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<p><img style="padding: 5px" src="http://www.vegamedia.rs/wp-content/uploads/2008/03/50.jpg" alt="50.jpg" align="left" /><strong>Verner fon Hajdenstam &#8211; Endimion</strong><br />
<em>Nobelova nagrada za knjizevnost 1916.</em></p>
<p>U grckoj mitologiji, Endimion je bio Zevsov sin, poznat po svojoj velikoj lepoti. Uprkos tome sto ga je Zevs uspavao, ispunjavajuci mu tako zelju da zauvek ostane mlad, po legendi, Endimion je umro, kao i svi ostali smrtnici. Poistovecujuci Bliski istok sa Endimionom, Hajdenstam poentira na sveukupnoj prolaznosti, pa i prolaznosti lepote Istoka.</p>
<p><strong>[035]</strong></p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://www.vegamedia.rs/2008/03/08/v-fon-hajdenstam-endimion/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>V. GOLDING: PITIJA</title>
		<link>http://www.vegamedia.rs/2008/03/08/v-golding-pitija/</link>
		<comments>http://www.vegamedia.rs/2008/03/08/v-golding-pitija/#comments</comments>
		<pubDate>Sat, 08 Mar 2008 10:19:16 +0000</pubDate>
		<dc:creator>VEGA media</dc:creator>
				<category><![CDATA[Nobelovci]]></category>
		<category><![CDATA[Nobelova nagrada]]></category>
		<category><![CDATA[Vilijam Golding]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://www.vegamedia.rs/2008/03/08/v-golding-pitija/</guid>
		<description><![CDATA[Vilijam Golding &#8211; Pitija Nobelova nagrada za knjizevnost 1983. Vilijam Golding u svom poslednjem romanu jos jednom iznosi svoje videnje zla i istoriju ljudskog roda kao poprista na kome pobedujezlo . Jedna od poslednjih delfijskih Pitija, pricajuci svoj zivot, oslikava anticku Grcku, koja pod vlascu Rima, gubi svoj nekadasnji sjaj i polozaj. [036]]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<p><img style="padding:5px;" src="http://www.vegamedia.rs/wp-content/uploads/2008/03/49.jpg" alt="49.jpg" align="left" /><strong>Vilijam Golding &#8211; Pitija</strong><br />
<em>Nobelova nagrada za knjizevnost 1983.</em></p>
<p>Vilijam Golding u svom poslednjem romanu jos jednom iznosi svoje videnje zla i istoriju ljudskog roda kao poprista na kome pobedujezlo . Jedna od poslednjih delfijskih Pitija, pricajuci svoj zivot, oslikava anticku Grcku, koja pod vlascu Rima, gubi svoj nekadasnji sjaj i polozaj.</p>
<p><strong>[036]</strong></p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://www.vegamedia.rs/2008/03/08/v-golding-pitija/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>P. VAJT: PRIČA TEODORE GUDMAN</title>
		<link>http://www.vegamedia.rs/2008/03/08/p-vajt-prica-teodore-gudman/</link>
		<comments>http://www.vegamedia.rs/2008/03/08/p-vajt-prica-teodore-gudman/#comments</comments>
		<pubDate>Sat, 08 Mar 2008 10:18:24 +0000</pubDate>
		<dc:creator>VEGA media</dc:creator>
				<category><![CDATA[Nobelovci]]></category>
		<category><![CDATA[Nobelova nagrada]]></category>
		<category><![CDATA[Patrik Vajt]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://www.vegamedia.rs/2008/03/08/p-vajt-prica-teodore-gudman/</guid>
		<description><![CDATA[Patrik Vajt &#8211; Prica Teodore Gudman Nobelova nagrada za knjizevnost 1973. &#8220;Prica Teodore Gudman&#8221; je trodelna prica o preobrazaju glavnog lika, usedelice Teodore Gudman, o bolnom procesu njenog duhovnog razjedinjenja u kome gubi svoj identitet da bi ga na kraju povratila i pronasla dusevni mir. [037]]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<p><img style="padding:5px;" src="http://www.vegamedia.rs/wp-content/uploads/2008/03/48.jpg" alt="48.jpg" align="left" /><strong>Patrik Vajt &#8211; Prica Teodore Gudman</strong><br />
<em>Nobelova nagrada za knjizevnost 1973.</em></p>
<p>&#8220;Prica Teodore Gudman&#8221; je trodelna prica o preobrazaju glavnog lika, usedelice Teodore Gudman, o bolnom procesu njenog duhovnog razjedinjenja u kome gubi svoj identitet da bi ga na kraju povratila i pronasla dusevni mir.</p>
<p><strong>[037]</strong></p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://www.vegamedia.rs/2008/03/08/p-vajt-prica-teodore-gudman/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>J. JENSEN: MADAM D&#8217;ORA</title>
		<link>http://www.vegamedia.rs/2008/03/08/j-jensen-madam-dora/</link>
		<comments>http://www.vegamedia.rs/2008/03/08/j-jensen-madam-dora/#comments</comments>
		<pubDate>Sat, 08 Mar 2008 10:17:35 +0000</pubDate>
		<dc:creator>VEGA media</dc:creator>
				<category><![CDATA[Nobelovci]]></category>
		<category><![CDATA[Johanes Jensen]]></category>
		<category><![CDATA[Nobelova nagrada]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://www.vegamedia.rs/2008/03/08/j-jensen-madam-dora/</guid>
		<description><![CDATA[Johanes Jensen &#8211; Madam d&#8217;Ora Nobelova nagrada za knjizevnost 1944. Opcinjenost prirodnim naukama i novim tehnologijama, Jensen je utkao u sva dela koja je stvorio. U delu &#8220;Madam d&#8217;Ora&#8221;, on je opisivao zivot Amerike s pocetka XX stoleca u atmosferi ljubavne strasti, intriga, ubistava, okultizma, stavljajuci naglasak na izume novog doba poput automobila, izgradnje visokih [...]]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<p><img style="padding:5px;" src="http://www.vegamedia.rs/wp-content/uploads/2008/03/47.jpg" alt="47.jpg" align="left" /><strong>Johanes Jensen &#8211; Madam d&#8217;Ora</strong><br />
<em>Nobelova nagrada za knjizevnost 1944.</em></p>
<p><span style="font-size: 12pt; font-family: 'Times New Roman';">Opcinjenost prirodnim naukama i novim tehnologijama, Jensen je utkao u sva dela koja je stvorio. U delu &#8220;Madam d&#8217;Ora&#8221;, on je opisivao zivot Amerike s pocetka XX stoleca u atmosferi ljubavne strasti, intriga, ubistava, okultizma, stavljajuci naglasak na izume novog doba poput automobila, izgradnje visokih nebodera, te dostignuca medicine u oblasti virusologije.</span></p>
<p><strong>[038]</strong></p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://www.vegamedia.rs/2008/03/08/j-jensen-madam-dora/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>R. M. di GAR: PORODICA TIBO (I-IV)</title>
		<link>http://www.vegamedia.rs/2008/03/08/r-m-di-gar-porodica-tibo-i-iv/</link>
		<comments>http://www.vegamedia.rs/2008/03/08/r-m-di-gar-porodica-tibo-i-iv/#comments</comments>
		<pubDate>Sat, 08 Mar 2008 10:16:21 +0000</pubDate>
		<dc:creator>VEGA media</dc:creator>
				<category><![CDATA[Nobelovci]]></category>
		<category><![CDATA[Nobelova nagrada]]></category>
		<category><![CDATA[Rože Marten di Gar]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://www.vegamedia.rs/2008/03/08/r-m-di-gar-porodica-tibo-i-iv/</guid>
		<description><![CDATA[Roze Marten di Gar &#8211; Porodica Tibo (I-IV) Nobelova nagrada za knjizevnost 1937. Di Gar svojim brilijantnim delom nastavlja veliku tradiciju istorijskih romana Stendala i Tolstoja. Suprotstavljajuci razlicite karaktere brace Zaka i Antoana Tiboa, pisac se bavi problemom pojedinca u procepu izmedju licnih uverenja i velike istorijske nesrece I svetskog rata. [031]]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<p><img style="padding: 5px" src="http://www.vegamedia.rs/wp-content/uploads/2008/03/43.jpg" alt="43.jpg" align="left" /><strong>Roze Marten di Gar &#8211; Porodica Tibo (I-IV)</strong><br />
<em>Nobelova nagrada za knjizevnost 1937.</em></p>
<p>Di Gar svojim brilijantnim delom nastavlja veliku tradiciju istorijskih romana Stendala i Tolstoja. Suprotstavljajuci razlicite karaktere brace Zaka i Antoana Tiboa, pisac se bavi problemom pojedinca u procepu izmedju licnih uverenja i velike istorijske nesrece I svetskog rata.</p>
<p><strong>[031]</strong></p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://www.vegamedia.rs/2008/03/08/r-m-di-gar-porodica-tibo-i-iv/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>P. HAJZE: IZ ITALIJE</title>
		<link>http://www.vegamedia.rs/2008/03/08/p-hajze-iz-italije/</link>
		<comments>http://www.vegamedia.rs/2008/03/08/p-hajze-iz-italije/#comments</comments>
		<pubDate>Sat, 08 Mar 2008 10:14:35 +0000</pubDate>
		<dc:creator>VEGA media</dc:creator>
				<category><![CDATA[Nobelovci]]></category>
		<category><![CDATA[Nobelova nagrada]]></category>
		<category><![CDATA[Pol Hajze]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://www.vegamedia.rs/2008/03/08/p-hajze-iz-italije/</guid>
		<description><![CDATA[Paul Hajze &#8211; Iz Italije Nobelova nagrada za knjizevnost 1910. Pored toga sto je smatran jednim od najvaznijih pesnika tadasnje Nemacke, Paul Hajze je bio veliki majstor novele. U svom delu je velicao ljudsku doslednost, ljubav kao nebeski dar, a pre svega je prikazivao neobicne ljudske sudbine, otkrivajuci nove strane covekove prirode. [040]]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<p><img style="padding:5px;" src="http://www.vegamedia.rs/wp-content/uploads/2008/03/42.jpg" alt="42.jpg" align="left" /><strong>Paul Hajze &#8211; Iz Italije</strong><br />
<em>Nobelova nagrada za knjizevnost 1910.</em></p>
<p>Pored toga sto je smatran jednim od najvaznijih pesnika tadasnje Nemacke, Paul Hajze je bio veliki majstor novele. U svom delu je velicao ljudsku doslednost, ljubav kao nebeski dar, a pre svega je prikazivao neobicne ljudske sudbine, otkrivajuci nove strane covekove prirode.</p>
<p><strong>[040]</strong></p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://www.vegamedia.rs/2008/03/08/p-hajze-iz-italije/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
	</channel>
</rss>

